Tag Archives: gisko

Festival jezika GISKO 2017.

Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, već šestu godinu, Festivalom jezika obilježava Međunarodni dan materinskoga jezika nizom aktivnosti. Kreativni susreti, susret s autorom i ilustratorom,  otvorenje izložbe te predavanje započeli su u petak, 17. veljače, a traju do četvrtka, 23. veljače 2017. godine u prostoru Igraonice i igroteke Odjela za rad s djecom i mladima i American cornera/Studijske čitaonice Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek.

21. veljače – Međunarodni dan materinskog jezika

Materinski jezik izraz je kojim označavamo prvi jezik koji neka osoba nauči u svojoj obitelji. Stručnjaci tvrde da je znanje materinskog jezika vrlo važno pri formiranju mišljenja, a istraživanja pokazuju da osoba koja nije svladala svoj materinski jezik ima problema s učenjem, ne samo drugih jezika, već i s učenjem uopće.
Svjesna uloge materinskoga jezika u razvoju komunikacijskih vještina i oblikovanju svijesti i kretivnosti, Organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu pri Ujedinjenim narodima (UNESCO) donijela je 1999. godine odluku o proglašenju 21. veljače Međunarodnim danom materinskoga jezika. S ciljem promicanja jezične raznolikosti i višejezičnoga obrazovanja, UNESCO želi podsjetiti da jezici nisu samo vitalan dio civilizacijskoga kulturnog naslijeđa, već i nezamjenjivi izraz ljudske kreativnosti i veličanstvene različitosti. Osim uloge komunikacijskoga sredstva i prijenosnika društvenih vrijednosti i identiteta, jezici mogu utjecati i na gospodarski razvoj. Istraživanja pokazuju kako polovici od šest tisuća svjetskih jezika prijeti nestanak u idućih nekoliko naraštaja jer polovicu svih jezika govori samo deset tisuća i manje govornika, a čak četvrtinu samo tisuću osoba. Obrazovni sustavi širom svijeta i Internet zanemaruju tisuće jezika, što ugrožava i bogatstvo ljudskoga znanja.     Nestanak bilo kojeg jezika predstavlja gubitak i osiromašenje za cjelokupni ljudski um i znanje, ističe UNESCO. Stoga, Međunarodni dan materinskoga jezika ima svrhu podsjećati čovječanstvo na niz moralnih i praktičnih obaveza kojima može očuvati lingvističku raznovrsnost kao jedno od najvećih bogatstava koje nam je prošlost ostavila.

20.02.2017.(ponedjeljak) Odjel za rad s djecom i mladima

Predstavljanje slikovnice

Đokić, Ana. “Pjesma za Kasuma = Das Lied für Kasum” za djecu  DV  i OŠ 12.00 sati

21.02.2017. (utorak) Odjel za rad s djecom i mladima

“Durch Spielen zum Lesen”
igra i priča na njemačkom jeziku za djecu DV i OŠ
10:00 – 11:00 sati 22.02.2017. (srijeda)Kreativna radionica “Pričom i plesom upoznajemo Rusiju” za djecu OŠ
10.00 – 11.30 sati

Predavanje “Šokački naš svagdašnji” Studijska čitaonica/American Corner

za učenike srednje škole
(predavačice: doc. dr. sc. Silvija Ćurak i Tena Babić Sesar, znanstvena novakinja-asistentica
Katedra za hrvatsku jezičnu povijest i hrvatsku dijalektologiju FFOS i Odjel za hrvatski jezik Ogranka Matice hrvatske u Osijeku)
18.00-19.00 sati

23.02.2017. (četvrtak) Odjel za rad s djecom i mladima

Kreativna radionica

“Madjarske priče i igre”
za djecu DV i OŠ
10.00-11.30 sati   

 

Đelo od Gisko predstavlja nove naslove u knjižnici, vol. 10/16

Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek i ove godine nizom aktivnosti obilježava Mjesec hrvatske knjige koji se tradicionalno obilježava od 15. listopada do 15. studenoga. Tema je ovogodišnje manifestacije “Čitam sto na sat”. U nastavku slijedi nekoliko odličnih noviteta hrvatskih autora koje vrijedi pročitati.

Započet ćemo očaravajućim romanom osječke spisateljice Jasne Horvat koji će vas odvesti u svijet prvog globalnog putnika Marka Pola i u vrijeme Kublaj kana na putovanje kroz živopisna mjesta Puta svile. Roman “Vilijun” spoj je dvaju nomada i dviju kultura unutar kojih Marko Polo opisuje i brojne druge kulture s kojima se susretao i upoznavao na Putu svile. Roman je to o nomadizmu – misaonom i putničkom, ali i o povjerenju, prijateljstvu i odanosti. Roman je namijenjen onima koji su skloni putovanjima i upoznavanju samoga sebe kroz oči drugoga. Vodi nas u drevnu Kinu gdje postajemo nomadi, pripovjedači i istraživači dalekih predjela, kultura i običaja.

Sugrađanka Ivana Šojat u svom novom romanu znakovita imena “Emet” propituje tanku granicu na kojoj se miješaju pogansko i kršćansko, znanstveno i onostrano, crtu između života i smrti, dobra i zla, na kojoj se susreću anđeli i duhovi. Prožete atmosferom najboljih horora, ove priče zadiru do srži stvarnoga ja svakoga pojedinca Emet na hebrejskom znači “život” i tom je riječju oživljen Golem. Ispisana na njegovo čelo, ona ga oživljuje, a brisanjem samo jednoga slova, “E”, nastaje Met – “smrt”. Upravo u svijetu onostranoga, između horora i fantastičnoga, prebivaju junaci Emeta i drugih priča. Trajno ih obilježava zločin koji dokle god ostaje nerazriješen i nekažnjen, presudno utječe na sve oko sebe te se vraća poput zloduha i opsjeda ljude i stvari. Naša sugrađanka Ivana Šojat poznata je hrvatska višestruko nagrađivana književnica, prevoditeljica i urednica kazališnih izdanja HNK u Osijeku.

Knjiga “Ono što ostaje, uvijek ljubav je” Ivane Plechinger otkriva nam poznatu glazbenicu, televizijsku i radijsku voditeljicu u jednome novom svjetlu. Autorica nam daje dobra rješenja za osobni rast kroz vlastite primjere: otkriva nam kako biti otvoren prema ljudima i događajima, i kako – unatoč teškim životnim trenucima i traumama – živjeti sada i ovdje u zahvalnosti i ljubavi, a ne u strahu. U svome prvijencu Ivana Plechinger iskreno iznosi vlastiti put od duboke tuge koju je proživljavala još od djetinjstva u kojem joj je majka umrla od raka, preko vlastite borbe s bolešću do trenutka u kojem se za nju sve prelomilo, kada u njezinu domu iznenada umire otac za kojeg je bila jako vezana. Unatoč svemu, ova je knjiga, prepuna ljubavi i nade, svojevrstan vodič prema boljem životu kojem svi težimo. Srećom, svaki dan imamo priliku izabrati kojim putem želimo da nas život vodi.

Na adresu okultnog časopisa Peto oko dolazi zanimljiva dojava da je na ravnome dijelu autoceste u blizini gradića Blizanci napravljeno zakrivljenje nevidljivo ljudskom oku, povezano sa Sotonom, a iza nje se, navodno, krije tajna koja će promijeniti živote mnogim mještanima. Članovi male redakcije kreću u istraživanje, a najzainteresiraniji za slučaj mladi je novinar šećeraš Jozica Majstorović. U gradiću susreće djevojku koja će mu promijeniti život te će naizgled nerješiv slučaj istražiti do kraja. Od novinara amatera preko svećenika na Harley Davidsonu i umirovljenih branitelja s izvanserijskim terencima pa do nezadovoljnih djevojaka, voajera i policajaca neobičnih prezimena, Josip Mlakić daje galeriju grotesknih likova prepunih tajni i povezanih na najčudnovatije načine. Roman “Majstorović i Margarita” prepun je referenci na kultnu seriju Twin Peaks te filmove Jima Jarmuscha i Akija Kaurismäkija.

Priča Marine Vujčić I Ivice Ivanišević oslanja se na razmjerno trivijalnu pretpostavku: žena i muškarac srednjih godina, koji su u mladosti bili ljubavnici, da bi onda iz nikada dovoljno obrazloženih razloga naprasno prekinuli svoju vezu, stupaju u kontakt nakon punih trideset godina. Bliži se obljetnica njihove mature, a glavna junakinja, danas ugledna liječnica u, na prvi pogled, sretnome braku s dvoje djece, prihvaća se zamorne logistike okupljanja raspršene generacije. Sav taj gnjavatorski, iscrpljujući posao ona odrađuje samo s jednom željom: da konačno ustanovi gdje je nestao On, čovjek kojega je svojedobno voljela. Kad ga, putem elektronske pošte, uspije locirati, davno umrtvljena veza naglo će se razgoriti. U trenutku kad pomislimo da priča polako ali sigurno stremi jeftinome žanrovskome kraju, događa se zaplet: u njihovu mail komunikaciju uključuje se treća strana. “Otpusno pismo” pokušava odijeliti čežnju za ljubavlju od potrebe da se čovjek ne osjeća promašenim.

Zašto je umro Vilim? Kamo je nestala Katarina? Je li se na vrhu novozagrebačkog nebodera dogodilo ubojstvo i kakvu tajnu krije potkrovni stan s blindiranim vratima? Zašto Mihael dila i o čemu šuti Marta? Što se to događa u školama i sobama, u klubovima i na stranicama Facebooka, u skrivenim životima naših sinova i kćeri? Kao i svaki dobar triler, “Tunel na kraju svjetla” čitatelja će suočiti sa zločinom, sumnjom i potragom, ali i više nego bilo koja druga knjiga u posljednje vrijeme bez uvijanja progovoriti o životu tinejdžera u današnjoj Hrvatskoj. Ovim napetim romanom u kojemu još jednom dolaze do izražaja njegov humor i sposobnost da likove učini ljudima koje prepoznajemo Franjo Janeš postigao je da svijet oko sebe vidimo jasnije. Čak i ako svjetlo kojime ga je obasjao razotkriva tunel u kojemu živimo.

U svom depresivno optimističkom terapeutskom solilokviju, okrutno sentimentalnim zabilješkama jedne mlade starice koja ispisuje svoj introspektivni blues, Tatjana Gromača beskompromisno i nedvosmisleno progovara o svemu onome što joj tankoćutnoj, krhkoj i ranjivoj zadaje bol, ne libeći se pritom ogoliti se pred čitateljem, ne bi li ga navela da se i sam zagleda u vlastitu dušu i da ne žmiri pred patologijom, kako osobnom tako i onom društva i vremena u kojem živi. Pitanja koja postavlja, koliko intimna i vezana uz ove prostore, toliko vječna i univerzalna, precizna su i ne dopuštaju jeftine odgovore, ne dopuštaju laž. Stoga ova proza zahtijeva hrabrog čitatelja jer u njoj bolest svijeta autorica precizno dijagnosticira. Ime joj je, čovjek.

Prije sto godina, samohrana splitska majka svojoj je trojici sinova autoritativno odredila životne puteve. Jednog je poslala crkvi, da ga ona školuje, drugog vojsci, a trećeg je zadržala uz sebe. Sve ostalo što im se kasnije događalo, u to se majka nije miješala, to su preuzeli bog, sudbina, ili bi đavo znao tko. Svi se oni ponovo sreću u ožujku 1939. godine, u noći Svetog Duje, zaštitnika grada. Tokom svega trideset i šest sati splet događaja će toliko ispreturati njihove živote da ništa više neće biti kao prije. Ivaniševićev zaplet dostojan je jednog Plauta. “Primavera” plijeni pričom, humorom, suverenim vođenjem radnje, odlično postavljenim likovima. Međutim, ovaj roman također podsjeća da ne postojimo od jučer, da je prije velikog razvoda bilo i ljubavi, i smijeha, i ljepote u zajedništvu, pa i svađa, ali kao najvažnije – puno zajedničke djece, javne i tajne, djece na koju smo zaboravili.

Kad pišete, najvažnije je da pišete o onome što vas se tiče i što vas uzbuđuje, kaže autorica romana Vesna Ćuro-Tomić, koja kao spisateljica upravo to i radi. Njezina nova, upravo objavljena knjiga “Crna vreća” prvi je naš krimić inspiriran krizom dužnika u “švicarcima” i samim time već na toj površinskoj razini zanimljiv. Kako će postupiti žena koja se, baš kao i sama autorica, “utapa” u kreditu, a kojoj jednog dana golim slučajem “pod noge” padne prljavi novac kojim može riješiti sve probleme, kako svoje, tako i bliskih prijatelja? Suočena s prijetnjom da nastrada od ruke kriminalaca čija je to lova! Ovaj roman objavljen je u biblioteci “Balkan Noir”, čime je vrlo precizno žanrovski lociran. Riječ je, istodobno, o vješto napisanom pitkom krimiću, kao i mračnom opisu hrvatske svakodnevice u kojoj se osjeća snažan vonj raspadajuće srednje klase i razgranate korupcije.

Zbirka kratkih priča “Cesta knezova Bribirskih” Tomislava Šovagovića prirodni je nastavak prve, nagradom “Josip i Ivan Kozarac” ovjenčane zbirke “Rudnik čvaraka”. Autor piše o odrastanju u Šibeniku krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća na manganskim ulicama rodne Crnice. Izmjenjuju se intimne obiteljske pripovijesti s vizurama najstarijega hrvatskog grada, katedralom sv. Jakova, Poljanom, Goricom, uz neizbježno tematiziranje društvenih i političkih okolnosti u Jugoslaviji. Djed Iviša u stalnom je verbalnom obračunu s doživotnim predsjednikom Titom, baka Kata jedinstvena je pratiteljica svih sportova, a kada povremeno u šibenske kale pristignu i slavonski gosti, događa se niz komičnih situacija. Na stranicama Šovagovićeve knjige žive mali, najveći ljudi, s cjelodnevnom pjesmom na usnama, blokovima autobusnih karata u džepu i morem svježih pidoća na dvorištu.

Jelena Zlatar jedna je od najperspektivnijih hrvatskih književnica mlađe generacije. U svojoj trećoj beletrističkoj knjizi, zbirci kratkih priča “Ticala”, fokusirana je na međuljudske odnose, na rubne situacije u kojima subjekti proživljavaju rastanak, prekid prisnosti, gubitak povjerenja, osvještavaju nezadovoljstvo i emocionalnu bol, ili su u različitim stadijima mentalnih ili fizičkih neravnoteža. Pojedine priče zadiru u prostor nesvjesnog te su osovljene oko motiva sna, ili se bave samodoživljajnošću i subjektovim odnosom spram vlastita identiteta. Nerijetko su to nadrealne i metaforičke, bajkovito ambijentirane priče, narativno bogate i vrlo poetične. Stilski, radi se o kratkim, ogoljelim rečenicama i britkim dijaloškim dionicama čije svjesno odabrane hladnoća i lapidarnost uvjerljivo dočaravaju napukline u međuljudskim odnosima i napetost koja među protagonistima raste. Autoricu zanima psihološko stanje ljudi koji se nađu u limbu nemogućnosti ostvarenja povezanosti s drugim, u stadiju kad u drugome više ne vide partnera ni prijatelja, kad se s njime više ne osjećaju ugodno, pa napeto iščekuju trenutak kad je pristojno otisnuti se u novo, nepoznato.

Knjiga koju imate priliku pročitati zove se Ustav Republike Hrvatske, ali njezin autor nije Vladimir Šeks. Šeksološki gledano, ova knjiga nije se ni smjela dogoditi. Jer, u lijepo uređenim zemljama ljudske nesreće nisu pravilnost, nego anomalija. Kulturološki gledano, ovom je tekstu, baš kao i filmu koji je iz njega nastao, suđeno postati ustavom publike hrvatske. Naravno, i ne samo nje.
Otkuda ta, (pre)učen svijet bi kazao, diskrepancija? Možda otuda što imenice Šeks i kultura ne staju u istu rečenicu? Amerikanci tvorce svog ustava nazivaju founding fathers. Rajku Grliću i Anti Tomiću ne treba tako pompozna titula, njima su dovoljna i očinstva nad vlastitom djecom. S titulom ili bez nje, ovaj nas je dvojac zadužio pričom i filmom koji o vremenu današnjem govore dokumentaristički precizno, a umjetnički moćno. Ukratko: Ustav je zakon!

Naša ugledna psihologinja Mirjana Krizmanić svoje je bogato profesionalno i životno iskustvo ovaj put pretočila u knjigu o životinjama i svim vrstama dobrobiti koje nam suživot s njima donosi. Tako ćemo u knjizi “O životinjama i njihovim ljudima” otkriti koliko je druženje sa životinjama blagotvorno za naše emocionalno i fizičko zdravlje te kako djeluje na odnose u obitelji i društvu. Zanimljive informacije o terapijskim i rehabilitacijskim životinjama, psima vodičima, životinjama koje sudjeluju u različitim vrstama liječenja ljudi te pomažu u spašavanju tijekom poplava, požara ili ratnih stradanja, potaknut će nas da promijenimo uvriježene stavove o životinjama i prihvatimo ih kao odane doživotne suputnike i suradnike. Ova knjiga nudi i odgovore na pitanja koja si najčešće postavljamo (ili bismo ih trebali postavljati) kad se odlučimo udomiti kućnog ljubimca: primjerice koju vrstu životinje odabrati, kako pripremiti djecu za dolazak kućnog ljubimca, kako podijeliti obaveze oko brige o kućnom ljubimcu, kako preboljeti gubitak kućnog ljubimca…

Uvodno predavanje iz EFT tehnike tapkanja u Osijeku

U organizaciji Udruge za kulturu duha i cjelovitog zdravlja „HOLISTIC OSIJEK“

u petak, 14. listopada 2017., s početkom u 18 sati
u prostorijama American Cornera (GISKO),
Europske avenije 24 u Osijeku

održat će se besplatno, uvodno predavanje EFT tehnike (Emotional Freedom Technique) ili, popularnije – tapkanje. Riječ je o dokazanom i moćnom alatu uz pomoć kojega se, stimulirajući ključne meridijane (akupunkturne točke) proširuje emocionalna sloboda i postižu nevjerojatni iscjeljujući rezultati.
Danijela Medaković dolazi iz Zagreba i naučit će vas kako ga koristiti.

Tapkanje je jednostavna tehnika koju kada pravilno primjenjujete postižete zapanjujuće rezultate u vrlo kratkom vremenu. Tehniku je lako naučiti, dovoljno je 3-4 sata kako biste naučili osnove koje možete primjenjivati svakodnevno, a za to vam treba svega nekoliko minuta.

Radionica „Tapkanje za sve“ održati će se
u subotu, 15. listopada 2016. s početkom u 16.00 sati
u Pučkom otvorenom učilištu „Poetika“, Bartula Kašića 58 u Osijeku.

Polaznici će na radionici naučiti o akupunkturnim točkama na koje tapkamo i kako je najbolje tapkati, kako samostalno sastaviti postavku za tapkanje, kako se emocionalno uključiti u tapkanje da iz njega izvučemo najviše i najbolje za nas u trenutku kada nam najviše treba pomoć.

Voditeljica radionice: Danijela Medaković iz Zagreba (www.tapkanje.eu)
Trajanje radionice je 3 sata.
Donacija za radionicu iznosi 200 kn.
Rezervacije su obavezne zbog ograničenog broja polaznika.
Prijava na mail: holistic.osijek@gmail.com mobitel 092/3431584