Tag Archives: koliko u hrvatskoj ima milijunaša milijunaši hrvatska

Hrvatska ima 22.000 milijunaša!

Hrvatska ima 22 tisuće milijunaša koji na svojim štednim računima u banci imaju čak 56,3 milijarde kuna gotovine. Iznos je to koji otprilike odgovara polovini godišnjeg državnog proračuna.

Uz to, oko 44 tisuće građana na štednji ima između pola milijuna i milijun kuna, oko 273 tisuće građana u bankama ima štednju u iznosu između 100.000 i 500.000 kuna, a prosječna je vrijednost njihove ušteđevine oko 223 tisuće kuna. Velika većina hrvatskih štediša – njih 2,7 milijuna – na računima ima manje od 10 tisuća kuna, u prosjeku 9739 kuna. I tu je samo riječ o onima čiju je štednju u bankama u Hrvatskoj mogao analizirati HNB. Posve je jasno da je velik broj onih koji svoje anonimne račune imaju u stranim bankama, u poreznim oazama… a ima i onih koji svoj zakonito ili nezakonito stečeni imetak drže podalje od očiju javnosti u obliku deponiranih dragocjenosti, ponajprije zlata.

S druge strane, u Hrvatskoj je 115 tisuća osoba koje nekako preživljavaju s manje od 23 kune dnevno. Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj je oko 19 posto, dok je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti čak 29 posto građana, pokazali su rezultati ankete o dohotku stanovništva koju je proveo Državni zavod za statistiku.

Najgore na istoku

Najniže procjene stopa rizika od siromaštva zabilježene su u Zagrebu (9,8 posto) te Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji (11,9 posto), a najviše u Brodsko-posavskoj (35,9 posto), Virovitičko-podravskoj županiji (33,4 posto) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (31,9 posto). Prosječno, u Hrvatskoj svaki peti građanin živi bez mogućnosti da plati hranu, režije i krov nad glavom.

– Prag rizika od siromaštva lani je za jednočlano kućanstvo iznosio 25.000 kuna na godinu, dok za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosi 52.500 kuna na godinu. Usporedba osnovne stope rizika od siromaštva i stope rizika od siromaštva prije socijalnih transfera pokazuje da izuzimanje socijalnih transfera iz dohotka utječe na povećanje postotka osoba koje su u riziku od siromaštva s 20 posto na 31 posto. Ako se iz dohotka izuzmu socijalni transferi i mirovine, tada stopa rizika od siromaštva iznosi čak 45 posto, upozoravaju u DZS-u.

Tolikom broju siromašnih građana pridonosi i porazna činjenica o 234 tisuće nezaposlenih, 329 tisuća blokiranih i desetak tisuća onih koji rade, a ne primaju plaću. Zbog ovrha ili kredita ljudi gube sve što su imali i nerijetko postaju beskućnici. Banke i vjerovnici uzimaju im sve što im je preostalo i zbog toga je jedna četvrtina građana u ekstremnom siromaštvu. Velik dio njih su umirovljenici.

– Bogataša nam, dakle, ne nedostaje. Samo na temelju javnih podataka, svaki od domaćih milijunaša u prosjeku na svojim bankovnim računima ima 2,54 milijuna kuna, iznos za koji u Hrvatskoj, uz prosječnu plaću, treba raditi 40 godina, a uz novu minimalnu plaću stotinu godina – upozorava Jasna A. Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske.

Socijalna nepravda

Zaklada Bertelsmann Stiftung izračunala je indeks socijalne pravde za 2016. godinu i smjestila Hrvatsku na skromno i jadno 19. mjesto.

– Ma, rekao bi optimist, to je za 27 zemalja EU-a posve dobro mjesto prema sredini. No, pesimist bi počeo proučavati kako se računa socijalna pravda i otkrio da su za tako nizak plasman Hrvatske krivi – stari. Naime, po siromaštvu starijih osoba Hrvatska je na 23. mjestu s 31,9 posto, dok su hrvatska djeca na puno boljem 15. mjestu s 28,2 posto, što je još uvijek daleko više od europskog prosjeka. Najgori smo u prevenciji siromaštva starijih od 65 godina. No, dok Europa bilježi porast siromaštva djece, a pad siromaštva starijih, u Hrvatskoj je to posve obrnuto. U samo četiri zemlje stariji su ljudi vrlo visoko zastupljeni u kategoriji “ozbiljnog siromaštva”. Uz sve to već sljedeće godine možemo očekivati sramotan pad. Naime, sveobuhvatna porezna reforma i manjak proračunom predviđenih politika solidarnosti Hrvatsku pretvaraju u visoko rizičnu zemlju. Bogatima se daje, siromašne ignorira. Mirovine se dižu samo tzv. povlaštenima, onima koji su već dobili svoju mirovinu na temelju nekog posebnog zakona i privilegija. Novim usklađivanjem mirovina izjednačuju se oni koji su crnčili 40 godina i oni koji su mirovinu stekli s 20 godina staža. Ima i onih koji bi ukinuli minimalne plaće i mirovine, pa sve podredili zakonima preživljavanja – kaže Jasna A. Petrović.

Eduard SOUDIL  (Glas Slavonije)